Konoplja se u povijesti također koristila za liječenje neuroloških bolesti. Već je dr. Nilliam Brooke 0’Shaughnessy bio inspiriran upotrebom konoplje u Indiji, gdje je njezina upotreba uobičajena u ajurvedskoj medicini. Kada se vratio u Europu, sa  sobom je donio ideju o upotrebi “indijske konoplje” u ljekovite svrhe te preporuke te biljke za liječenje reume, kolere, tetanusa i grčeva. Dr. John Russel Reynolds, poznati neurolog i osobni liječnik kraljice Viktorije, propisao je konoplju za migrenske glavobolje, epilepsiju i astmu, a kraljici, kao što je već spomenuto, i za normalne menstrualne grčeve. Njegovo je mišljenje bilo: “Konoplja je jedan od  najvrjednijih lijekova koje imamo kada je čista i pažljivo je koristimo.” U to vrijeme tinkture od konoplje bile su vrlo široko dostupne u ljekarnama diljem Velike  Britanije.

Neurologija je zahtjevno područje medicine koje se prvenstveno bavi strukturom, funkcijom i bolestima živčanog  sustava. Živčani sustav jedan je od složenijih  dijelova naše anatomije i fiziologije, koji koordinira funkcioniranje našeg tijela slanjem signala u i iz različitih dijelova tijela. Živčani sustav pomaže nam uočiti našu okolinu i surađuje s drugim tjelesnim sustavima kako bi mogli odgovoriti na te podražaje. Živčano tkivo evolucijski je dobro očuvano a smatra se da je nastalo prije 550 do 600 milijuna godina.

U kralježnjaka se sastoji od glavna dijela: središnjeg/centralno živčanog sustava (CŽS) i perifernog živčanog susta – (PŽS). Vrlo pojednostavljeno, mozak i leđna moždina čine CŽS, a PŽS je sve ostalo.

Osnovna jedinica živčanog sustava je neuron – živčana stanica, kojih u tijelu ima oko 100 milijuna, od čega 86 milijuna mozgu. Osim neurona, prisutne su i glija stanice koje podržavaju funkciju i aktivnost neurona..

• Živčani i endokanabinoidni (EKS) sustavi –

Uska povezanost!!

Živčani i endokanabinoidni (EKS) sustavi 

Svi elementi endokanabinoidnog (EKS-a) sustava mogu se naći i u živčanom sustavu.

Prvi kanabinoidi izolirani su izravno iz mozga a CB1 receptori prvi su put identificirani točno u središnjem živčanom sustavu. Budući da  je iz prvih otkrića bilo jasno da ECS igra važnu ulogu u funkcioniranju živčanog  sustava i da su suko povezani, velik dio istraživanja bio je usmjeren na tu vezu.

Kanabinoidi (CBD ; CBN ; CBG ) su retrogradne signalne molekule koje reguliraju prijenos signala kroz živčani sustav.

EKS je također uključen u stvaranje sinapsi i neurogenezu, stvaranje novih živčanih stanica te regulira mnoge neuronske funkcije poput spoznaje, kontrole kretanja  prehrane, ponašanja, emocija i boli..

Poznata je činjenica da je disfunkcija EKS-a (NEDOSTATAK KANABINOIDA U TIJELU) jedan od ključnih čimbenika u  mnogim neurološkim i neuropsihijatrijskim poremećajima, uključujući depresiju i  anksioznost, što EKS čini dobrim terapeutskim ciljem. Terapeutski potencijal konoplje i CBD-a već su dobro istraženi, osobito kod neurodegenerativnih bolesti. To su  kronične i progresivne bolesti koje karakterizira postupni gubitak neurona u pojedinim dijelovima središnjeg živčanog sustava. Alzheimerova i Parkinsonova  bolest, multipla skleroza (MS) i cerebralna ishemija imaju najveću globalnu učestalost. Uzroci i simptomi ovih bolesti različiti su, ali imaju neke zajedničke  elemente, kao što su upala živčanog sustava, oksidativni stres, ekscitotoksičnost,  nedostaci u nakupljanju proteina i disfunkcija mitohondrija.

Trenutačno ne postoji  učinkovito liječenje ovih bolesti, postojeće terapije usredotočene su na liječenje  simptoma i usporavanje progresije. Gledajući ulogu EKS-a u živčanom sustavu, postoje dobri izgledi da će kanabinoidi imati blagotvoran učinak na tijek i  simptome neurodegenerativnih bolesti. To također podržavaju pretklinička  istraživanja s kanabinoidima, koja su pokazala smanjenje i zaštitu upale u  živčanom sustavu. 

• Alzheimerova bolest  –

Alzheimerova bolest je najčešća neurodegenerativna bolest koja utječe na gotovo  35 milijuna ljudi u svijetu. U ovoj se bolesti degenerativne promjene očituju prvenstveno znakovima demencije. Pacijenti imaju promjene u mozgu, pod  mikroskopom su vidljivi karakteristični neurofibrilarni spletovi i senilni plakovi. Neurofibrilarni zapleti građeni su od fibrilarnih (filamentoznih) proteinskih agregata u citoplazmi živčane stanice. Mali broj vrpci česta je posljedica starenja,  no kod Alzheimerove bolesti ima ih znatno više te se često stvaraju u hipokampusu koji, između ostalog, pohranjuje iskustva u dugotrajna sjećanja. Senilni plakovi su vanstanične naslage amiloidnog materijala, koji se uglavnom sastoji od beta-amiloidnih proteina – pogrešno savijenih proteina -.

To dovodi do neurodegeneracije, a također i do smrti neurona. Promjene u funkciji EKS-a također su identificirane u bolesnika s Alzheimerovom bolešću, za koje se smatra da imaju važnu ulogu u tijeku bolesti.

Ekspresija receptora CB1 i CB2 značajno je povećana na glijalnim stanicama, a ekspresija receptora CB1 smanjena je na hipokampalnim i bazalnim ganglijskim neuronima. CBD je dobro istražen u različitim eksperimentalnim modelima u kojima je ustanovljeno da ima mnogo različitih i važnih učinaka za liječenje Alzheimerove bolesti. CBD inhibira (SMANJUJE) stvaranje amiloidnih plakova, smanjuje proizvodnju slobodnih radikala i peroksidaciju lipida (oksidacija masti). Ima izraženo protuupalno i antioksidativno djelovanje te može ublažiti stvaranje beta- amiloidnih plakova.

CBD utječe na funkciju glijalnih stanica i ekspresiju citokina što smanjuje upalne reakcije. Vezanje CBD-a na receptor PPARy dodatno inhibira amiloidogeni put (stvaranje beta-amiloidnih plakova). CBD također pokreće ubikvitinaciju (biološko označavanje) proteina amiloidnog prekursora (APP) te posljedično smanjuje stvaranje plaka i neizravno potiče preživljavanje neuronskih stanica.

Upotrebom CBD-a, pogotovo u ranoj simptomatskoj fazi, rezultati su nedvojbeno pokazali da je upotreba imala blagotvoran učinak na zadržavanje pamčenja, smanjila poteškoće u učenju. U mozgu su uočena značajna smanjenja beta-  amiloidnog proteina, promijenjeni sastav plaka, smanjena ekspresija nekoliko vrsta citokina i smanjena upala živčanog sustava.

Dakle, što se prije uključi CBD u svakodnevnicu kod starijih osoba to će rezultati biti bolji!!

• Parkinsonova bolest  –

Parkinsonova bolest je kronična progresivna neurodegenerativna bolest koju karakterizira progresivna degeneracija dopaminergičnih neurona –  to jest onih koji proizvode dopamin – a koja rezultira smanjenjem razine dopamina u  određenim dijelovima mozga.

Postojeće  terapiiske strategije imaju za cilj povećati dopaminergički prijenos dodavanjem prekursora dopamina, poput levodope. Nekoliko eksperimentalnih i kliničkih studija pokazalo je da endokanabinoidni sustav reagira na nedostatak dopamina  povećanjem proizvodnje endokanabinoida i povećanjem ekspresije CB1 receptora u bazalnim ganglijima.

Budući da je bolest karakterizirana nedostatkom dopamina i viškom endokanabinoida, imalo je smisla pokušati s terapijskom kombinacijom agonista dopamina i antagonista kanabinoida. To je potvrdila i praksa: THCV (antagonist  receptora CB1) usporio je napredovanje bolesti i smanjio motorički pad, a kombinacija THCV-a i levodope smanjila je diskineziju – nekontrolirano, nenamjerno kretanje, što je uobičajena nuspojava dugotrajne uporabe levodope. Pokazalo se da i THC i CBD učinkovito štite dopaminergične neurone od smrti u Parkinsonovoj bolesti. Također se pokazalo da CBD usporava razgradnju dopamina i aktivira enzim za njegovu proizvodnju. Kanabinoidi, kao neuroprotektivne i antioksidativne molekule, mogu zaštititi neurone i omogućiti  im funkcioniranje. Protuupalna svoįstva CBD-a smanjuju lučenje protupalnih citokina imaju zaštitni učínak na djelovanje mitohondrija u neuronima.

• Multipla skleroza  –

Multipla skleroza (MS) je autoimuna upalna neurodegenerativna bolest koja zahvaća središnji živčani sustav i najčešći je uzrok invaliditeta u mladih i odraslih osoba. U svijetu pogađa nešto vise od milijun Ijudi, dvostruko više žena nego  muškaraca.

Kod MS-a imunološki sustav prepoznaje mijelin, omotač živčanih završetaka kao strani i napada ga pa se mijelinski omotači raspadaju što nazivamo demijelinizacijom.

Rušenje mijelinskih ovojnica uzrokuje lošiji prijevod informacija i oštećenje živčanih vlakana. Na kraju dolazi do trajnog oštećenja funkcije zahvaćenih područja u središnjem živčanom sustavu. Osim neurodegenerativnih, MS ima i upalnu komponentu patologije. Simptomi uključuju hromost, spastičnost, smetnje vida, poremećaje ravnoteže, lošu  koordinaciju i ukočenost mišića. Uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni, a neki su istraživači predviđali da toksini iz okoliša i prošle infekcije također mogu pridonijeti razvoju bolesti.

Za istraživanje multiple skleroze, znanstvenici koriste eksperimentalne životinjske modele sa autoimunskim encefalomijelitisom (EAE), akutnom upalnom bolešću središnjeg živčanog sustava koja ima glavna obilježja MS-a.

Kod ovih životinja promjene u endokanabinoidnom sustavu također su pronađene u mozgu: povišene koncentracije endokanabinoida i  promijenjena ekspresija receptora. Također su pronašli korelaciju između koncentracije anandamidai  i broja funkcionalnih poremećaja u  mozgu pacijenata s nastankom multiple skleroze.

Pokazalo se da sintetički antagonisti receptora CB1 i CB2 aktiviraju ove receptore kako bi produžili preživljavanje oligodendrocita. To je vrsta neurogljalne stanice i njihova je funkcija izolirati aksone u središnjem živčanom sustavu. Kanabinoidi (CBD) također ublažavaju upalu inhibiranjem proizvodnje protupalnih citokina i aktiviranjem istih.

Brojna istraživanja ispitivala su ulogu kanabinoida (CBD-a) u spastičnosti, koja se  javlja kod multiple skleroze, te u modulaciji neurodegenerativnog procesa. Utvrđeno je da receptor CB1 igra važnu ulogu u spastičnosti. Aktivacija ovog receptora mogla bi, prema eksperimentalnim podacima, usporiti ili spriječit pojavu spastičnosti, produljiti život pacijenata i smanjiti upalu u živčanom sustavu. Savjetuje se izbjegavanje antagonista CB1 receptroa poput THC-a i THCV-a jer se u određenim slučajevima tremor i spastičnost mogu pojačati..

• Epilepsija –

Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti i pogađa ljude svih dobi, uključujući i djecu.

U Sloveniji više od 2500 djece ima epilepsiju. U Ovoj bolesti promjene u moždanoj aktivnosti uzrokuju ničim izazvane ponavljajuće napadaje. Simptomi napadaja mogu biti vrlo različiti, ponekad pacijenti tijekom napada gledaju tupo samo nekoliko sekundi, dok drugi opetovano trzaju rukama i nogama ili čak gube svijest. Uzroci epilepsije još nisu razjašnjeni.

Već se u sumerskim akadskim zapisima od oko 1800. godine prije Krista spominje uporaba ljekovite biljke za liječenje grčeva i napadaja, konoplje, a arapski zapisi izričito spominju konoplju za liječenje epilepsije. Unatoč velikom izboru antiepileptičkih lijekova (AEL), kao i dijetalnoj i kirurškoj terapiji, ostaje određeni postotak pacijenata koji ne reagiraju na te terapije. To su bolesnici s takozvanom tvrdokornom ili refraktornom odnosno farmakorezistentnom epilepsijom.

Određene vrste teške epilepsije u djetinjstvu teže je liječiti, uključujući Lennox-Gastautov sindrom i Dravetov sindrom. Lennox- Gastautov sindrom jedan je od najtežih oblika epilepsije u djece, s različitim simptomima kao što su razne vrste epileptičkih napadaja, abnormalna električna aktivnost mozga, nemogućnost učenja i problemi u ponašanju, a Dravetov sindrom obično počinje produljenim napadajem (dulje od 15 minuta), koji se javlja tijekom akutne bolesti s povišenom temperaturom ili nakon cijepljenja prije 12 mjeseci starosti. To je genetska bolest s mnogo neuroloških simptoma.
Već 1980. provedeno je dvostruko slijepo istraživanje na inače malom broju pacijenata sa sekundarnom generaliziranom epilepsijom. Osim antiepileptičke terapije, dnevno su primali 200-300 mg CBD-a. U ispitnoj skupini, četvorici od osam pacijenata zaustavljeni su napadaji, kod tri druga pacijenta pokazalo se djelomično poboljšanje, a CBD je bio neučinkovit u jednog bolesnika. U placebo skupini kliničko stanje se poboljšalo samo kod jednog bolesnika. Ova studija u to vrijeme nije privukla veliku pozornost, a posljednjih godina provedeno je mnogo istraživanja o utjecaju CBD-a na epilepsiju, često na inicijativu roditelja..

Posljednjih godina objavljeno je mnogo znanstvenih radova o dokazanoj učinkovitosti KANABIDIOLA (CBD-a), konoplje (cijelih biljaka), pa čaki o učinkovitosti “domaće konoplje za liječenje najtežih oblika dječje epilepsije, cerebralne paralize, autizma i nekih povezanih poremećaja, osobito hiperaktivnost u ponašanju.

Pacijenti i njihova rodbina podijelili su mnoga iskustva učinkovitost pripravaka iz cijele biljke putem anketa ili kliničkih izvješća. Vrlo poznat primjer je priča Charlotte, djevojčice s Dravet sindromom koja je postigla značajna poboljšanje u teškim napadajima nakon što je počela konzumirati ekstrakt obogaćen CBD-om. Danas imamo uvjerljive dokaze o učinkovitosti takvih pripravaka, O čemu svjedoče studije na velikom broju djece, adolescenata i mladih odraslih osoba, uključujući dvostruko slijepe i placebom kontrolirane studije. Sigurnost KANABIDIOLA nedvosmisleno je dokazana. Studija na bolesnicima s Dravetovim i Lennox-Gastautovim sindromom pokazala je da je dodavanje CBD-a kao “dodatne” terapije u dozama od 20 mg/kg/dan rezultiralo smanjenjem učestalosti napadaja u bolesnika s Dravetovim sindromom i u dozama od 10 mg/kg /dan smanjenjem učestalosti napadaja u bolesnika s Lennox-Gastautovim sindromom.

 
Također je provedeno intervencijsko istraživanje s 20 djece s teškim Dravetovim sindromom koristeći CBD i THC i uz nadzor djece u periodu od 20  tjedana. Pacijenti su primali dodatnu terapiju kombinacijom CBD-a i THC-a. Dnevna doza CBD-a kretala se od 2 do 16 mg/kg/dan, a THC-a od 0,04 do 0,32  mg/kg/dan. Utvrđeno je statistički značajno smanjenje broja napadaja, poboljšanje EEG i poboljšana kvaliteta života.

U SAD-u je provedeno otvoreno (open label) istraživanje koje je uključivalo pacijente iz jedanaest epileptičkih centara. 214 pacijenata u dobi od 1 do 30 godina s trajnom epilepsijom liječeno je čistim CBD-om na bazi ulja (99%). Početna doza  bila je 2 do 5 mg/kg/dan, a maksimalna doza je bila 25 mg/kg/dan. Liječenje je  rezultiralo smanjenjem ukupnog broja napadaja za 35 %, pri čemu je najveće smanjenje napadaja zabilježeno u bolesnika s fokainim napadajima (55 %) i  atoničnim napadajima (4 %). Kod žarišnih napadaja poremećaj zahvaća samo ograničeni dio mozga, a kod atoničnih napada dolazi do gubitka tonusa cijelog  tijela, često s dramatičnim padovima i čestim ozljedama. Grupa koja je primala  CBD također je izvijestila o poboljšanoj razini energije, manjem umoru, boljem pamćenju, poboljšanim društvenim interakcijama, ponašanju i ukupnoj kvaliteti  života. 

Na Kliničkom odjelu za razvojnu, dječju i adolescentnu neurologiju Pedijatrijske klinike u Ljubljani radi skupina iznimnih dječjih neurologa pod  vodstvom prof. dr. Davida Neubauera, koji također propisuje CBD svojim pacijentima i provodi istraživanje. Godine 2018. grupa je objavila rezultate retrospektivne studije provedene sa 66 djece s perzistentnom epilepsijom. Djeca su primala 98 %-tni čisti CBD u uljnoj otopini kao “add on” terapiju uz postojeću kombinaciju PAZ.

Početna doza bila je 1-3 mg/kg/dan, a tjedno se povećavala na maksimalnu dnevnu dozu od 16 mg/kg/dan. Terapeutski učinak postignut je u  prosjeku pri dnevnoj dozi od 8 mg/kg dan. U 32 djece (48,5 %) napadaji su se  smanjili za 50 posto ili više, a 24 djece (21,2 %) nije imalo napadaje. Nijedan napadaj se nije pogoršao ni kod jednog djeteta, a 15 kod djece (22,7 %) nije  zabilježeno poboljšanje. Roditelji su također izvijestili o drugim uočenim  pozitivnim učincima, poput poboljšanja ponašanja, sna i poboljšanja oslabljene motoričke funkcije. Zabilježena je i povećana koncentracija i bolje kognitivne  performanse, povećan apetit, bolje opće stanje, smanjeni su govorni poremećaji,  poboljšano održavanje kontakta očima i bolja komunikacija. Ova skupina nastavlja  proučavati učinak kanabinoida na epilepsiju, ali i na druga neurološka stanja, ali se  suočavaju s mnogim birokratskim i zakonodavnim preprekama u našoj zemlji (SLOVENIJI). 

Napisali su i objavili Preporuke za uporabu kanabidiola (CBD-a) i kanabinoida medlcinskog kanabisa u pedijatriji. Sumiramo li rezultate rada ove iznimne skupine dječjih neurologa, možemo sa sigurnošću reći da:

• danas postoje uvjerljivi dokazi o učinkovitosti kanabidiola (CBD-a) i “medicinske: konoplje” za liječenje određenih epileptičkih sindroma,
• postoje i drugi oblici trajnih epileptičkih napada kod kojih se pokazalo da su kanabinoidi (CBD) učinkoviti
• ekstrakti cijelih biljaka (PUNI SPEKTAR) su učinkovitiji od čistog kanabidiola (IZOLAT CBD-A)
• nuspojave kanabidiola i cijelih biljaka konoplje su rijetke i blage
• dokazana je i dugoročna sigurnost i dugoročni učinci kanabidiola/kanabinoida u djece i odraslih s trajnom epilepsijom
• međutim, važno je biti oprezan pri uvođenju kanabinoida (pravilo je počnite s niskim dozama i polako povećavajte)

U liječenju epilepsije upotreba THC-a se općenito IZBJEGAVA jer studije sugeriraju da njegova upotreba može čak i uzrokovati napadaje. Osim toga, THC može biti popraćen mnogim nuspojavama, kao što su napadi panike, zbunjenost, psihijatrijski poremećaji, smanjenje kognitivnih i motoričkih sposobnosti, čak i dugotrajna ovisnost nakon dugotrajne uporabe. Posebno u pedijatrijskih pacijenata THC se ne koristi za liječenje jer je dječji mozak još podložniji takvim učincima; studije pokazuju mogućnost promjena strukturne i funkcionalne povezanosti mozga nakon uporabe THC-a.